Stršljeni opšte

zastita5problemi5opste5STRŠLJENI

O vrsti

Stršljeni su najveći insekti iz porodice osa. U gnezdima stršljena postoje radilice, trutovi i matice. Jako su slični osama osim što su odrasle jedinke veličine od 3 do 5 santimetara. Hrane se slatkim sokovima (drveta, voća i td.) ali su poznati i kao dobri lovci. Zahvaljujuči svojoj žaoci koja je dosta dugačka i sadrži otrov (sličan osinjem ali u većoj količini), mogu da ubiju sitne insekte a ubijaju čak i ose.

U jesen matice pravi larve iz kojih će se izleći mlade ženke. Ove mlade ženke se pare sa trutovima u kasnu jesen. Tokom zime stršljenak odumire (svi osim oplođenih ženki). Ženke koje su preživele zimu u zimskoj ukočenosti u rano proleće stvaraju nova gnezda o kojima se u početku same brinu (do stvaranja prvih radilica).

Stršljeni žive na skoro svim kontinentima. Prilagođeni su i vlažno toploj, i suvoj pustinjskoj klimi, ne borave u područjima sa trajno hladnom klimom.

Stršljeni grade gnezda na zaštićenim mestima, na tavanu, u šupama ili pod krovovima, u šupljim stablima, od nekoliko spratova saća. Svake godine u proleće, oplođena ženka koja je prezimila u skloništu, gradi novo gnezdo i nikada se ne vraća u staro, prošlogodišnje gnezdo.

Stršljeni su u Europi vrlo ugroženi (posebno vrsta Vespa crabro). Neke evropske države su ih uvrstile u crvenu listu ugroženih vrsta. U Nemačkoj su od 1. januara 1987. zakonom stavljeni pod posebnu zaštitu, tako da je uništenje gnezda stršljena praćeno visokom kaznom. Za svako preseljenje ili čak uništenje legla neophodna je dozvola uprave za zaštitu životne okoline, a u tu svrhu se uvek traži i mišljenje eksperta.  Stršljeni predstavljaju važan faktor u održavanju ravnoteže u prirodi.