Veverice opšte

 zastita5problemi5opste5VEVERICA

 O vrsti

Veverice su ljupki glodari koji se nastanjuju blizu čoveka u urbanim i prirodnim staništima.  Dugačke su između 19 i 23 cm, a samo rep ima dužinu od 15 do 20 cm za koji se smatra da ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže prilikom skakanja. Mogu biti teške do 350 grama.

Boja krzna može biti siva, crna, crvena, a interesantno je da dva puta u toku godine menjaju krzno.U toku leta je tanje, a zimi deblje i tamnije, jer veverice ne vole hladnoću. Oči su im krupne i ispupčene, a na ušima im rastu čuperci dlaka.

Prednji par nogu znatno je kraći od stražnjeg. Prednje šape imaju 4 prsta i zakržljali palac, a zadnje 5 prstiju na kojima se nalaze oštre, iskrivljene kandže pomoću kojih se vešto penju po drveću I drugim površinama.

Evropske veverice žive samostalno i nerado dele hranu sa ostalim jedinkama. Hrane se semenjem šišarki, pupoljcima,  lešnici I zrelim orasima, gljivama, bobicama, mladicama grana, ljuskama, jagodama, zrnevljem i sitnim jajima. Koru drveća gule kako bi došle do biljnog soka. Primećeno je da u šupljini drveća suše gljive. U periodima nestašice hrane, zakopavaju je u rupama na tlu ili sklanjaju na tajnovitim mestima koja često ne pronalaze zato što nemaju preciznu orijentacionu memoriju. Najveći deo svog vremena, oko 80 %, provode u traganju za hranom.

Aktivne su ujutru ili kasnije popodne, a izbegavaju topli deo dana. Tokom zime, kada je veoma hladno, ne izlaze iz gnezda i to je vreme kada dele životni prostor kako bi se lakše zagrejale.

Za gnezda koriste šipljine u drveću i gnezda detlića.  Parenje se odvija dva puta godišnje: tokom februara i marta, i između juna i jula. U jednom okotu ženka donosi na svet tri ili četiri mlade veverice, najviše šest. Mladunčad se rađaju slepi, gluvi i skroz zavise od majke koja samostalno brine o njima. Nakon tri nedelje mladi dobijaju dlaku, oči i uši im se otvaraju nakon tri do četiri nedelje, a svi zubi su razvijeni kada napune 42 dana. Sisaju dok ne napune deset nedelja, a čvrstu hranu mogu da jedu nakon 40 dana i od tada su spremni da napuste gnezdo u potrazi za hranom. Zubi im rastu konstantno.

Dominacija mužjaka nad ženkama zasniva se na njihovoj fizičkoj veličini, veličini njihove teritorije i starosti u odnosu na ostale jedinke.

Prirodni neprijatelji veverica su kuna zlatica, hermelin,  divlja mačka, sove, jastrebovi, lisice, psi i mačke koji ih vrebaju dok su na zemlji.

Životni vek veverica može da traje i do deset godina, ali to retko dočekaju zbog svojih prirodnih predatora, kao i hladnoće. Čak 75-85% mladih veverica nastrada tokom svoje prve zime, a tokom druge zime smrtnost je oko 50%. Život veverica zavisi i od dostupnosti hrane u vreme kasne jeseni i zime.