Mravi opšte

 zastita5problemi5opste5MRAVI          

O vrsti

Sitne, prilagodljive mrave prate velike brojke. Do sada je zabeleženo oko 300 rodova i više od 12 000 vrsta, a procenjuje se da je broj vrsta veći, gotovo 15 000!  Žive na svim delovima Zemlje, osim na Antarktiku. Najrasprostranjeniji su crni i crveni, a u našim domaćinstvima česti su i žuti mravi. Fosilini ostaci mrava stari su 92 miliona godina, te se pretpostavlja da su se pojavili pre više od 130 miliona godina.

Mravi su organizovane životinje koje žive po utvrđenim pravilima. Nastanjuju se u kolonijama koje  mogu da broje između 300.000 do 500.000 jedinki!

U svakoj koloniji članovi se razlikuju po ulogama koje obavljaju. Kraljica je centralna figura kolonije i njen zadatak je da polaže jaja. Ostali pripadnici mravinjaka dele se na na krilate ženke i mužjake koji imaju reproduktivnu moć  i beskrilne mrave koji nemaju mogućnost razmnožavanja. Kraljica je prvobitno bila krilata ženka koja je nakon oplodnje sakupila dovoljno semenih ćelija uginulog mužjaka da tokom celog života može oploditi i polgati jaja. Iz oplođenih jaja se razvijaju ženke, a mužjaci iz neoplođenih. Sterilne ženke, radnici, grade i održavaju mravinjak, brinu o potrebama kolonije, kraljice i larvi. U slučaju opasnosti, radnici se pretvaraju u vojnike koji brane mravinjak pomoću snažnih čeljusti i mravljom kiselinom, a poneke vrste imaju i žaoku. Radnici žive oko sedam, a kraljica 15 godina!

Mravi su svaštojedi, ali najviše vole mednu rosu koju ispuštaju biljne vaši. Zbog toga ih štite biljne od predatora kao što su bubamare, muve i drugi insekti.

Kada jedan mrav pronađe hranu, poješće malu količinu i vratiti se u mravinjak najbližim putem, najčešće potpuno ravnom putanjom i tom prilikom ostaviti feromonski trag po kome će ostali pripadnici kolonije otići do hrane, a zatim je nositi do mravinjaka dok je u potnunosti ne prenesu.

Mravi se međusobno prepoznaju po mirisu i kompletne kolonije se mogu brzo preseliti kada se nađu u opasnosti. Zanimljivo je da samo donjom vilicom mogu podići teret teži 50 puta od njihove težine zahvaljujući gusto raspoređenim mišićima u tom delu glave.