Stručnjaci kažu da je aktivnost zmija u oktobru skroz normalna pojava za naše krajeve, posebno posle veoma sušne druge polovine leta i malo padavina
PRIBOJ – Stanovnici Priboja ovih dana muku muče sa nezvanim gostima u domaćinstvima. Najezda zmija u centru grada na Limu probudila je strah među građanima, pa pronalaze razne načine da istrebe poskoke i smukove na koje svakodnevno naizlaze.
– Ovo se nikada dešavalo nije, koliko znam one bi trebalo sada da spavaju. Kada izažete u dvorište i nađete dva tri primerka, nije vam svedjeno. Prunuđeni smo da palimo vatra ili motkama da ih oteramo ali kada da se stalno vraćaju. Prijavljivali smo komunalnim inspekcijama ali bilo je uzaludno, jer ne znamo ko je nadležan za ovakvu pojavu – kazali su žitelji Priboja.
Stručnjaci objašljavaju da klimatske promene su znato uticale na pojavu zmija.
– One se oko Preobraženja povlače u svoje jame kada upadaju u stanje hibernacije. Po hladnom vremenu su manje aktivne, što dovodi do toga da noću manje spavaju.
Treba se paziti poskoka, šarke i šargana. Smuk je manje opasan ali u slučaju da ujede nekoga može izazvati veliku infekciju. Po pravilima prirode one bi trebale biti u svom snu, dok je glavni krivac za ovakvo stanje ljudski faktor – kazao je Dejan Bisenić jedan od retkih hvatača zmija u zapadnoj Srbiji.
On apeluje da se moramo naučiti živeti jedni sa drugima, kako bi sva negativna energija nestala među ljudima, da pomažemo jedni drugima i širimo ljubav, tada će se i priroda smiriti a zmije vratiti u prirodno stanište, jer priroda reaguje na svu lošu energiju koju ljudi emituju.
Iako nam se čini da nikad ovako nije bilo, BBC na srpskom je pre dve godine takođe pisao o najezdi zmija u oktobru…
Otkud zmije u oktobru?
Aleksandar Simović iz Srpskog herpetološkog društva „Milutin Radovanović” kaže da je „aktivnost zmija u oktobru skroz normalna pojava za naše krajeve”, posebno posle veoma sušne druge polovine leta i malo padavina.
„Kako je krajem septembra i početkom oktobra bilo padavina, tako su i zmije (a i ostali gmizvaci) krenule da budu aktivnije, pa su ih stoga ljudi više primećivali”, objašnjava Simović za BBC na srpskom. Kaže da je u toku period kada zmije love poslednje obroke pred zimski san – hibernaciju.
Međutim, ukoliko je toplo, neke vrste zmija se mogu videti i u novembru i decembru, blizu njihovih „zimovnika”.
Nakon izlaska iz hibernacije – u martu u nižim, u aprilu u višim predelima, zmije pred i tokom parenja, povećavaju aktivnosti, koje podrazumevaju i udaljavanje od hibernakuluma – mesta zimskog sna, gde mogu biti smeštene na stotine njih. „Zatim na red dolazi i parenje, gde zmije mogu da se vide na najrazličitijim mestima bez previše obaziranja na okolinu, a često se može videti borba mužjaka za ženke kod određenih vrsta”, kaže Simović.
Meseci u kojima se najčešće viđaju u prirodi su april, maj i jun. Simović kaže da je jedan od razloga vegetacija koja je „tek u početku razvijanja”, tako da ljudi mnogo lakše vide zmije.
A šta kaže narodno verovanje
Prema narodnom verovanju, čudno ponašanje zmija zimi upozorava na prirodnu katastrofu, što ne isključuje ni mogućnost zemljotresa.
Etnolog Snežana Ašanin svojevremeno je istakla za Rinu da se narod uvek plašio pojava koje nisu svakodnevne, a da konkretni razlozi za strah uglavnom ne postoje.
“Pre se mislilo da je zmija koja se pojavi zimi ona koja je nekog tokom godine ujela, pa je zemlja ne prima nazad. Narod se plašio i te pojave su se uvek povezivale sa nekim lošim događajima”, kaže Ašanin.
Stručnjaci, sa druge strane, kažu da razlozi ove pojave mogu biti u klimatskim promenama.
“Zmije osećaju vibracije i tektonske poremećaje i zato reaguju na način koji nije uobičajen. Moguće da ju je pokrenuo i neki izvor toplote, a imajući u vidu da je bila duga i topla jesen verovatno i to može biti razlog”, izjavio je biolog Duško Brković prošle zime dodajući, nakon što je video snimak iz Kaone, da je zmija koja se pojavila u Dragačevu – smuk.
Neverovatan snimak širi se brzinom munje na društvenim mrežama!
Nesvakidašnju scenu zabeležila je nadzorna kamera na jednoj farmi. Kamera je zabeležila trenutak kad se na kokošku, koja je mirno šetala u ograđenom dvorištu, iznenada obrušio jastreb.
Uhvaćenoj ptici, međutim, momentalno priskače u pomoć petao koji se uhvatio u koštac sa grabljivicom, a za njim odmah dotrčava i koza, a to je i za jednog jastreba već bilo previše.
Komentari na društvenim mrežama se samo ređaju.
– Drugari iz dvorišta – navodi jedan korisnik.
– Životinje nisu i nikad neće izgubiti empatiju za druge za razliku od čoveka… Bravo za pevca i kozu – nadovezao se drugi korisnik.
– Pomoć prijatelja u nevolji! Pogledajmo i podsetimo se. Nešto smo zaboravili – komentariše jedna korisnica.
– Ništa bez koze, petao se zdušno borio, ali snaga nadvlada. Baš me oduševilo ovo saosećanje i solidarnost. Mi treba od životinja da učimo – navodi jedan korisnik.
Za sada nije poznato gde je nastao snimak.
U mnoštvu raznih oglasa okačenih duž ulica Prokuplja, građanima je ovih dana pažnju privukao jedan veoma neobičan, pisan dečjom rukom. Zaokupio je i pažnju medija, koji su došli do jedanaestogodišnje devojčice Hane koja ga je okačila, rešena da građanima za simboličnu sumu novca šeta pse, piše RTS.
– Došla sam na ideju tako što sam pre dve godine razmišljala kako bih mogla da zaradim džeparac da pomognem psima lutalicama. Pala mi je ideja da spojim korisno i lepo i da počnem da šetam njih samo što sam tada bila manja pa nisam mogla da ih šetam – kaže Hana Đorđević iz Prokuplja.
Haninu ideju podržali su i njeni ukućani koji su joj i usadili ljubav prema životinjama.
– Ima našu podršku, jer Hana to radi iz velike ljubavi prema životinjama. Pogotovo što je to iz humanih razloga, jer ona želi sve što skupi da kupi hranu za ove kuce i mace koje su bez doma. Inače, ima i kućne ljubimce, dve kuce, dve mace i patuljastog zeca – kaže Hanina baka.
LJubav prema životinjama, ali i želja da im pomogne, za Hanu su dovoljni da se usudi da šeta nepoznate pse.
– Ja se pasa ne bojim. Ili bih im dala granule, ili keks, ili bi mi vlasnik dao da ja njemu nešto dam ako ne želi da mu dam nešto moje, možda se plaši da ga ne otrujem, mada naravno, da to neću da uradim. Ali, ovako, svakog psa ću da pripitomim, to nema šta da se priča – kaže Hana.
I zaista jeste tako. Hanini džepovi uvek su puni granula kad ide u školu ili u šetnju sa drugaricama jer zna da na ulici uvek ima pasa lutalica koje je potrebno nahraniti.
Umesto novca, koji je do sada odvajala od užine, kako bi im kupila hranu, šetanjem pasa zaradiće da nahrani njihove drugare bez doma.
Na društvenim mrežama ptica je momentalno pobrala veliki broj simpatija.
– Kruzira golub kroz Vojvode Stepe – napisao je jedan korisnik.
– Je li platio na kraju ili je pobegao – pita se drugi mladić.
Jedna devojka je navela da je u pitanju “anđeo čuvar”.
Drugi su pak zabrinuti i pitaju se da li je golub možda povređen.
Sigurno se zaglavila! Samo još vozač da joj pomogne – napisala je jedna korisnica.
– Ma ja mislim da ga vrućina ubila u pojam pa je odlučio da odmori na haubi dok ga neko vozi – ubeđen je drugi korisnik.
https://www.instagram.com/p/CQBENvgpLii/?utm_source=ig_web_button_share_sheet
Pomahnitali srndać napao je najmanje šest osoba u okolini Kruševca, prenele su danas “Večernje novosti”.
Slučaj koji ne pamte ni lovci, događa se u poslednjih deset dana na teritoriji sela Pepeljevac kod Kruševca, ali meštani svedoče da je srndać upadao u dvorišta porodičnih kuća i u zaseoku Bekčići, selima Cerova i Lukavac.
Meštanka Pepeljevca Zorica Živadinović (63) bila je prva žrtva srndaća – povređena je 15. jula u bašti dok je čupala luk, navode ”Novosti” i dodaju da je bila sa suprugom, pa su zajedno uspeli da se odbrane.
Srndać je napao i povredio dve devojčice starosti šest i deset godina, kao i njihovog oca, koji su bili ubodeni i dobili su posekotine.
U Lovačkom udruženju Kruševac navode da su preduzeli sve potrebne mere kako bi što pre uhvatili srdnaća.
“Ponašanje gde divljač ulazi u selo, dvorište, nema strah od čoveka, nije uobičajeno za divljač u prirodi. Sva je prilika da je u pitanju srndać čuvan, pa je pušten ili je pobegao. Taj srndać je umiljat, mazi se, ali je krajem jula počela sezona parenja, kada kod muških jedinki prorade hormoni i oni menjaju ponašanje”, rekao je za “Večernje novosti” Milomir Civić, upravnik Lovišta “Rasina” u Kruševcu.
Biblioteke širom Japana od sada koriste mašinu koja steriliše knjige pomoću ultraljubičastog svetla, što daje sigurnost i uverenje posetilaca da mogu bezbedno da iznose iznajmljene knjige tokom pandemije korone, javila je agencija Rojters.
Biblioteka Narimasu u Itabašiju, severno od Tokija, poseduje tu mašinu instaliranu još od 2018. godine, ali je direktor te ustanove naglasio da se ona sada koristi trostruko više.
Čitaoci mogu da koriste mašinu koja se nalazi odmah pored prednjeg dela stola u biblioteci, nakon što uzmu knjige, a zatim opet po povratku, ali sve to nije obavezno, odnosno nije uslov da se jedino tako sme ući u biblioteku.
Upravnici biblioteka u zemlji instaliraju tu mašinu, uz pomoć koje je potrebno 30 sekundi da se knjiga steriliše pomoću UV svetlosti i onda korisnici samo treba da “lepršaju” stranicama da bi očistili prašinu.
Za mnoge od onih koji su bili u biblioteci ta mašina je bila veliko iznenađenje, jer im je odbojna pomisao na mogućnost prenosa Kovida 19 preko knjiga.
Japanese libraries hope UV machine gives visitors peace of mind https://t.co/byoRnrfdwJ pic.twitter.com/OelUXI7xlv
— Reuters (@Reuters) December 9, 2020
Korisnica Eriko Isozaki, koja dolazi u biblioteku jednom nedeljno da pozajmljuje dečije knjige, rekla je da je mašina veoma zabavna njenom sinu, jer je on bio fasciniran upravo plavim ultraljubičastim svetlom, koje je za njega prava atrakcija.
“Nisam sigurna koliko je ovo efikasno, ali mislim da je bolje i to nego da nemamo ništa, a i zabavno je, jer izgleda da moje dete baš uživa u gledanju mašine”, izjavila je Eriko Isozaki.
Mnogi od njih su koristili mašinu prilikom vraćanja knjiga, kao što je to činio 77-godišnji Jasuhita Kobajaši, koji je takođe izrazio blagu sumnju kao i prethodna korisnica.
“Osećam olakšanje, jer sterilišem knjige, ali nisam siguran da li je to stvarno efikasan način.”
Iako je Japan izbegao veliku stopu smrtnosti usled napada kovida 19, u odnosu na tragedije u drugim zemljama, sada se to menja s dolaskom trećeg talasa koronavirusa.